Druga večer devetnice Duhu Svetom započela je uvodnim poticajnim riječima župnika Ante koji je potom najavio izlaganje vjeroučiteljice Marijane Kelave koja je govorila o Duhu Svetome u životu svetaca.
Po završetku predavanja uslijedila je molitva krunice koju su predvodili ovogodišnji krizmanici uz župnika Antu Šiška.
Nakon krunice Duhu Svetom uslijedilo je klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom koje je predvodio župnik, a animirao večernji zbor Glas srca.
Tekst nagovora o Duhu Svetome u životu svetaca možete pročitati u privitku …
Tekst: Tena Faletar
Fotografije: Ruža Keser
DUH SVETI U ŽIVOTU SVETACA
Na početku ove široke i vrlo zanimljive teme želim reći da ćemo samo dotaknuti ovu temu koja glasi Duh Sveti u životu svetaca. Bilo bi teško izbrojati svece a još teže izložiti kako je Duh Sveti djelovao u njihovim životima. Duh Sveti je uvijek nov i nikada se ne ponavlja. On je Bog koji u svakom svecu piše novu ljubavnu priču o Bogu i čovjeku. Duh Sveti je izvor svetosti i objavljuje se svima koji su dostojni. Ne daje se svima jednako i svoju silu dijeli po veličini vjere. Kako kaže sveti Bazilije da je Duh Sveti u svojoj biti jednostavan ali djeluje na razne načine. Sudjeluje u životu koliko mu dopušta ljudska narav ne onoliko koliko bi se On mogao i htio dati. Duše pune Duha Svetoga Njime obasjane i same postaju duhovne i drugima posreduju Njegovu milost. Upravo takve duše su sveci. Kako smo vjerujem puno puta čuli svecem se ne rađa svecem se postaje.
Pozvani smo na svetost. Pozvani smo biti savršeni kako je savršen naš Otac Nebeski. To djelo posvećenja i usavršavanja izvršava u nama i po nama upravo Duh Sveti. On je Ljubav Oca i Sina. On je nježan poput laganog lahora koji može primijetiti samo duša koja je u dubokim tišinama. Sveci su bili ljudi tišina, ljudi molitve i dubokog mira. Duše koje se daju voditi Duhom Svetim bez straha i bez kočnica služe Bogu po Duhu.
Možemo se složiti s Grgurom Nazijanskim kako je Stari zavjet jasno naviještao Oca, Novi Sina, a sada nam se sam Duh Sveti jasno očituje, ali gdje? Očituje nam se u Crkvi. Očituje nam se u sakramentima, u nauku, u darovima koje svatko od nas prima. A darova Duha Svetoga je puno.
Ja bih danas progovorila o darovima ili karizmama koje navodi sveti Pavao u poslanici Korinćanima. Život svakoga sveca obiluje karizmama. Što su to karizme? Karizme su milosni darovi Duha Svetoga dani pojedincu na korist drugima, Crkvi i društvu. Značenje im dolazi od grč. haris, što znači dar ili milost. Mogu se gledati u užem i širem smislu, a oba takva pristupa svoje tumačenje pronalaze u Svetom Pismu.
Karizme u širem smislu odnose se na sve darove koji su nekome dani na korist zajednici, odnosno na različite talente po kojima svatko u svom staležu pridonosi rastu Crkve. Tako svećenici na svoj način, redovnici na svoj, a laici na svoj. Karizme u užem smislu odnose se na posebne darove Duha Svetoga, a sveti Pavao u 1 Kor 12, 1-11 navodi izrijekom ove: mudrost, spoznanje, vjera, dar liječenja, dar čudotvorstva, prorokovanje, razlučivanje duhova, različiti jezici i tumačenje jezika. I njih Bog daje kome hoće i kad hoće, s istom svrhom – da budu pojedincu na posvećenje, Bogu na slavu, a ljudima na korist. Ponekad se takvi darovi ne shvaćaju na ispravan način, nego se nekima pristupa ekskluzivistički, a drugima s nedovoljnim vrjednovanjem. Tako se primjerice obično posebno cijene dar čudotvorstva, liječenja, prorokovanja, razlučivanja duhova, različiti jezici i tumačenje jezika, dok se darovi mudrosti, spoznanja ili vjere doživljavaju općenitima i prilično jednostavnima.
No, valja zapaziti poredak kojim ih sveti Pavao navodi, kao i to da nas potiče da čeznemo za višim darovima (1 Kor 12, 31), te nam u tom svjetlu stavlja kao uzor svih darova Duha Svetoga ljubav (usp. 1 Kor 13, 1-18). Apostoli činili velika čudesa i po njihovoj je riječi Bog svakodnevno pridruživao nove spašenike. Ondje gdje i danas postoje takvi plodovi, može se reći da su karizme ispravno shvaćene i da se ispravno koriste.
Razlikujemo darove Duha Svetoga: za osobnu izgradnju: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost, strah Božji. Duh Sveti daje i izvanredne darove – karizme – pojedincima radi izgradnje Crkve koje smo gore nabrojali. Darovi Duha Svetoga s vremenom donose i svoje plodove: ljubav, radost, mir, strpljivost, velikodušnost, uslužnost, dobrota, krotkost, vjernost, blagost, uzdržljivost i čistoća.
Dar mudrosti je na prvom mjestu koji spominje Pavao. Dar mudrosti ne znači da je čovjek koji ima mudrost neprestano mudar nego dar mudrosti Bog aktivira u specifičnim situacijama i u vrijeme kada On to želi. Tako je Salomon koji slovi za jako mudrog čovjeka kao i svi drugi griješio i donosio krive odluke, ali kada su dvije majke došle po pomoć kod njega po daru mudrosti on je mudro riješio taj problem.
Mudrosti su imali i drugi sveci koji su savjetovali tolike duše i vodili ih na putu svetosti. Po daru mudrosti sveci su nam ostavili toliko duhovne literature koju bismo trebali čitati i primjenjivati u naše živote. Mudrost nam je potrebna kako bismo i ostale karizme mogli ispravno koristiti. Dar spoznanja je karizma koju možemo opisati ovako sv. Pavo navodi tri karizme otkrivenja: riječ spoznanja, riječ mudrosti i razlikovanje duhova. Karizma spoznanja razlikuje se od dara znanja, kojeg nam Duh Sveti daruje u sakramentu sv. potvrde.
Karizmatski dar spoznanja jest zapravo riječ spoznaje, riječ otkrivenja, do koje dolazimo po Duhu a ne svojim razumom (usp. 1 Kor 12, 6). Naime, Duh nam daje neku spoznaju o Riječi Božjoj, o bližnjemu ili o nama samima, i to radi izgradnje Crkve i proslave Boga. Dar spoznanja ili dar čitanja ljudskog srca imali su mnogi glasoviti ispovjednici, kao što je Padre Pio, o čemu svjedoče tisuće pokornika koji su se kod njega ispovijedali. Zahvaljujući toj karizmi ovog sveca, mnogi su se temeljito ispovjedili, obratili i promijenili život. Ova karizma ima značajnu ulogu i u službi ozdravljanja i oslobođenja. Za vrijeme molitvenog susreta Duh Sveti može uputiti riječ spoznanja za određenu osobu ili za više ljudi. Tako je jednom prilikom nakon svete Mise sveti župnik Arški po daru spoznanja utješio udovicu čiji je muž počinio samoubojstvo. Svetac je rekao udovici da se ne brine jer je između mosta i rijeke muž se pokajao i spasio. Još je rekao kako je njen muž jednom odnio cvijeće pred Gospin kip što Ona nije zaboravila te je uzvratila ljubav.
O karizmi vjere Biblija kaže da je vjera već neko imanje onoga čemu se nadamo, uvjerenost u zbiljnosti kojih ne vidimo. Duh Sveti daje pojedincima i izvanredni dar vjere kojim se može učiniti čudo, nešto što nadilazi ljudske sposobnosti. Naime, preko toga dara, sam Bog, svojom vlašću i izborom, udjeljuje vjerniku moć da učini neko znamenje. I ovu karizmu Duh Sveti daje pojedincima radi izgradnje Crkve i radi proslave Boga. Uz karizmu vjere idu sve ostale karizme slijedeća koju su imali mnogu sveci je karizma liječenja. Osobu koja ima taj predivsn dar zapravo je osoba koja od Boga prima lijek za određenu osobu i bolest, dakle Bog je taj koji lijeći kada hoće i koga hoće po dušama koje mu služi. Niti jedna osoba ne može izliječiti sve bolesne nego samo one koje Bog Duh Sveti želi. Skoro pa svi sveci su liječili bolesne. Sjena svetoga Petra je liječila bolesne. Gospodnje je to djelo. I danas postoje ljudi koji imaju tu karizmu časna s.Briege Mckenna, nakon što je čudesno ozdravila, dobila je karizmu liječenja ali o tome nikome nije govorila. No Duh Sveti je imao drugi plan s njom ona ide po svijetu i propovjeda, svjedoči i po njoj Bog liječi ljude. Karizma čudotvorstva je izvanredna karizma po kojoj se Bog itekako proslavlja.
Naš Bog je čudesan Bog. Sveti Patrik je svetac velikih čuda. Uskrisio je 33 čovjeka i 1 konja, neke i nakon dužeg vremena, učinio je na tisuće čuda. Sveci redovito imaju tu karizmu jer su ponizne sluge Duha Svetoga. Zaustavljali su poplave, naredili da kiša pada hodali po moru itd. Sveta mala Terezija između mnogih darova imala je čudesan dar bilokacije što znači da je mogla biti istovremeno na dva mjesta, ovaj dar su imali mnogi sveci. Dar levitacije koji je imao sveti Josip Kupertinski kao i Padre Pio. Mnogi sveci su živjeli godinama samo od svete Euharistije što je također dar Duha Svetoga. Mnoga čudesa činio je i čini dan danas Duh Sveti po svojim svetima. Kako je naš Gospodin Isus rekao vjeruj i ništa ti neće biti nemoguće. Dar prorokovanja nije karizma proricanja budućnosti nego po proročkom Duhu govoriti Božje poruke, opomene, pohvale ili što god drugo što Bog govori određenoj osobi ili za određeno vrijeme ili situaciju.
Oni koji imaju karizmu proroštva trebaju dobro osluškivati Božji glas i razlikovati ga od svojih podsvjesnih želja ili od poticaja Zloga, koji se zna preobući u anđela svjetla. Stoga, proroštva treba provjeravati da se vidi jesu li u skladu s Biblijom i učiteljstvom Crkve. Karizma razlikovanja duhova je prijeko potrebna svakoj zajednici, ali i svakom od nas. Prosuđivati poticaje, misli, osjećaja kao i karizmi i događaja. O svakoj karizmi bi se moglo napraviti posebno predavanje ja se samo malo dotičem karizmi. Sveta Terezija Avilska je tako u ispovijedi spomenula kako vidi Gospodina. A ispovjednik joj je savjetovao da pokaže šipak kako bi razlučila je li to uistinu Gospodin ili zao duh koji se često oblači u anđela svjetla. Kada joj se ukazao Gospodin svetica je poslušala i Isusu pokazala šipak na što se On samo nasmijao. Gospodinu je drago da sve provjeravamo i da dobro zadržavamo, a loše odbacimo. I posljednje dvije karizme povezane , a koje nam nabraja Pavao su molitva u jezicima i tumačenja jezika.
Molitva u jezicima ili glasolalija Onaj koji govori tuđim jezicima izgrađuje sam sebe. (1 Kor 14,4). Sveti Pavao kaže u poslanici isto tako da on govori u drugim jezicima više nego drugi. govor u jezicima molitva kuju naš duh u jedinstvu s Duhom Svetim izravno prinosi Bogu. Naš duh moli po nadahnuću Duha Svetoga neizrecivim uzdasima koje ne razumije nitko, pa ni mi sami. To je govor koji se ne može prevesti, nego samo karizmom tumačenja tumačiti. Tako uopće nije bitno koliko riječi ili glasova pritom izgovaramo, jer to nije jezik koji se može doslovno prevesti. Zato se darom jezika moli u sebi, a jedino kad nas Duh Sveti potakne, onda glasno, kako bi onaj komu je poruka upućena mogao čuti ili, ako je dar poznat, kako bi se mogla dati veća slava Bogu.
Često se događa da na molitvenim sastancima jedna osoba progovori glasno, a u isto vrijeme nekoliko osoba razumije rečeno. Preko 50 000 sudionika Katoličke karizmatske obnove održanom 2.lipnja 2014. na Olimpijskom stadionu u Rimu molili su u jezicima za Papu Franju. Za kraj rekla bih s svetim Pavlom vruć čeznite za darima Duha, za karizmama koje Duh Sveti daje kome hoće koliko hoće i kada hoće naše je samo poput naše braće i sestara svetaca i svetica ući u tu avanturu s Duhom Svetim i prepustiti mu se u poslušnosti i poniznosti. I za kraj svi darovi i sve karizme ne vrijede ništa ako ljubavi nemamo. A Bog je Ljubav! Molimo večeras za izljev Duha Svetoga!
Molimo za darove, karizme i plodove Duha Svetoga. Molimo s vjerom, molimo srcem, molimo zahvalno.
DOĐI DUŠE SVETI, DOĐI PO MOĆNOM ZAGOVORU BLAŽENE DJEVICE MARIJE TVOJE PRELJUBLJENE ZARUČNICE!
