KRŠĆANSKA FORMACIJA ŽENA NA TEMELJU MARIJINIH KREPOSTI

Župna molitvena zajednica Totus Tuus Maria koja je osnovana u Vođincima 2020. godine u želji da udruži žene na molitvu i zajedništvo s ciljem nasljedovanja Marijinih želi ponuditi svim zainteresiranim ženama u našoj župi i iz drugih župnih zajednica razmatranja o Marijinim krepostima prema duhovnosti svetog Ljudevita Montfortskog. Treće u nizu predavanja bilo je u subotu, 28. siječnja u 19.00 sati u župnoj crkvi u Vođincima.

Predavanje na temu: “Čistoća u Marijinom životu” održala je Marijana Kelava, diplomirani teolog. U svom zanimljivom predavanju gđa Kelava približila je prvo svim nazočnima biblijsko poimanje kreposti čistoće, potom je progovorila o čistoći u životu svetaca i njihovim razmatranjima na tu temu da bi došla do Blažene Djevice Marije kao uzoru čistoće za sve žene. Kroz Marijin lik dotaknula je i svoje osobne poteškoće i izazove s kojima je čovjek često suočen u svojoj svakodnevnici.

Nakon nadahnutog predavanja gđe Marijane slijedilo je jedno lijepo i snažno svjedočanstvo o životu u predbračnoj čistoći mladog bračnog para Veronike i Krešimira Lovrić iz Osijeka.

Večer je završila zahvalom pred Presvetim Euharistijskim Sakramentom i litanijskom molitvom za čistoću.

U nastavku teksta prilažemo razmatranje od Marijane …

KREPOST ČISTOĆE

Čistoća u Bibliji

Pojam čistoće se različito poimao u Starom i Novom zavjetu. Početna uporaba riječi „čist“ u Bibliji sve do novog zakona Isusa Krista bila je u smislu distinkcije „čist“ od „nečist“, a ta distinkcija odnosila se na hranu, životinje ili nutarnje stanje osobe. Ono što se jednom smatralo nečistim Bog može učiniti čistim kao što čini u Petrovoj viziji gdje Bog traži od Petra da pojede ono što se smatralo nečistim: „Što Bog očisti, ti ne zovi okaljanim!“ (Dj 10, 15). Osoba koja je htjela biti posvećena Bogu morala je biti čista i na tijelu, a to znači da ne smije bilo što jesti, dirati i slično. Svrha tih zakona o čistoći je bila sačuvati pobožne Izraelce od oblika poganstva bilo koje vrste te osvijestiti ih o svetosti Boga. No, kod tih zakona postoji opasnost da ih se shvati previše izvanjski, što je bio slučaj kod Isusovih suvremenika. Što se tiče Staroga zavjeta, u Levitskom zakoniku (usp. Lev 11-16) posebno se pojavljuje izraz „biti čist“, a vezan je najprije za tjelesnu čistoću i uklanjanje svega što se njoj protivi kao što su bolest, sve što je pokvareno, smeće i ostalo. Načini na koje se nečistoća uklanjala bili su pranje tijela ili odjeće, prinošenje žrtve i drugi obredni čini. Nadalje, Isusova rasprava s farizejima o čistom i nečistom nam najbolje pokazuje Isusov stav o čistoći. On im prigovara da čiste čašu i zdjelu izvana dok su iznutra nečiste, njihovo srce je pokvareno. Zato im kaže da očiste najprije svoje srce, svoju nutrinu, kako bi im i vanjština bila čista (usp. Mt 23, 25-26).

U Starom zavjetu čovjeka onečišćuje ono što ulazi u njega te nigdje nije izričito naglašeno da čovjeka onečišćuje ono što iz njega izlazi. Isus donosi novo načelo vrednovanja koje govori da čovjeka čini nečistim ono što izlazi iz njegova srca, iz njegove nutrine, kako pred čovjekom tako i pred Bogom: „Što iz usta izlazi, iz srca izvire i to onečišćuje čovjeka. Ta iz srca izviru opake namisli, ubojstva, preljubi, bludništva, krađe, lažna svjedočanstva, psovke.“ (Mt 15, 18-19). 93 Ako je srce čovjeku čisto, onda su mu i djela čista. Međutim, ne znači uvijek da ako su čovjeku djela čista, da mu je i srce čisto jer djela mogu biti u skladu s voljom Božjom, ali učinjena iz nekih drugih uvjerenja koji nisu nutarnji, kao što su strah, obzir ili pak želja da se drugima svidi.

Čistoća u Katekizmu Katoličke Crkve

“Blago čistima srcem: oni će Boga gledati” (Mt 5, 😎.

KKC nam govori: Srce je središte moralne ličnosti: “Iz srca izviru opake namisli, ubojstva, preljubi,bludništva, krađe, lažna svjedočanstva, psovke” (Mt 15, 19). Borba protiv tjelesne požude prolazi kroz čišćenje srca i vježbanje umjerenosti. (2517). Tko su oni čistoga srca? To su oni koji su svoj um i volju uskladili sa zahtjevima Božje svetosti, poglavito na tri područja: u ljubavi, čistoći ili spolnoj ispravnosti i u ljubavi prema istini i pravovjerju. Postoji veza između čistoće srca, tijela i vjere (usp.2518). Krštenjem primamo očišćenje od svih grijeha , ali pozvani smo boriti se protiv požude tijela i drugih neurednih pohota.

Po milosti Božjoj postiže čistoću srca:

– krepošću i darom čistoće, jer čistoća daje da ljubimo ispravna i nepodijeljena srca;

– čistom nakanom koja se sastoji u tom da nam je vazda pred očima istinski čovjekov cilj:

priprostim okom krštenik teži pronaći i ispuniti volju Božju u svemu.

– čistim pogledom, vanjskim i nutarnjim; stegom osječaja i mašte; odbijanjem svake naslade u nečistim mislima koje idu za tim da odvrate od puta Božjih zapovijedi: “Pogled u nerazumnih budi strast” (Mudr 15, 5), (usp. 2520).

– molitvom

Čistoća srca zahtijeva stidljivost koja je strpljivost, čednost i diskretnost. Stidljivost čuva intimnost osobe.

Sveci i krepost čistoće

Da obrani svoju čistoću sv. Franjo Asiški zavalio se u snijeg, sv. Benedikt se bacio u trnje, sv. Bernard je zaronio u zamrznuti ribnjak. Što si ti učinio?

O kad bi znao koliko vrijediš! Sv. Pavao nam to kaže riječima: ‘Skupo si kupljen!’ ‘Pretio magno!’ I zatim nam veli: ‘Slavi Boga i nosi Ga u svojemu tijelu!’

Kaže sv. Josemaria: ‘Trebamo gasiti prve iskre strasti. Nemojmo dopuštati dijalog s napastima. Nemoj biti kukavica i praviti se hrabrim, bježi!’ Bježi od ambijenta, bježi od situacije, bježi od svega što može biti za tebe prilika za grijeh.

Jedno od glavnih obilježja svih svetaca je duhovna čistoća. Ova se krepost osobito vidi na životu sv. Franje. Što je duhovna čistoća? To je prepoznavanje i potvrđivanje istine. Ono ne naziva zlo dobrim, niti dobro zlim. Ne naziva porok krepošću, niti krepost porokom. To nije nikakvo uljepšavanje istine iz praktičnih razloga. Druge osobine sv. Franje poput spolne čistoće, bile su ukorijenjene u njegovoj duhovnoj čistoći

Sveti Ljudevit Montforski progovara o čednosti bez koje nema kreposti čistoće:“ Pogledajte ovo lice i ove oči, tako blage, tako pravilne i radosne, to je krepost čednosti; to su odrazi kreposti kojima je duša ispunjena i njene nutarnje slave. Čednost je ukras i otmjeno odijelo najuzvišenije kreposti. Ona je krepost savršenih koji su bez mrlje i grijeha puni blagosti i mira. Čednost je jedan od plodova Duha Svetoga kako je to napisao veliki apostol: “Kad je Duh Sveti u nekoj duši, zrake njegova blagog nutarnjeg plamena izbijaju van.” Smatra se da je Kraljica neba, dok je boravila ovdje na zemlji, bila tako mudra i čedna, da je svatko tko ju je promatrao, osjetio nebeski plamen kojim je iznutra gorilo njeno srce. Veliki sveti Dionizije je tvrdio da je imao tako ushićenu dušu dok ju je promatrao, da bi, da nije znao istinu, vjerovao da se radi o nekom velikom božanstvu. Čednost je bedem svetosti iza kojeg se vjerne duše čuvaju u čistoći. Ona je svojstvena predodređenima, sjaj Duha Svetoga životvorca koji obasjava njihove duše. Ona je blaga, dopadljiva bez ikakve razuzdanosti. Savršen čovjek je posvuda čedan, čak i u skrovitosti, jer ga Bog promatra. Izbjegava prazne zabave, on je ozbiljan i suzdržan uvijek i posvuda. Mudrost i čistoća su dvije sestre svetosti koje idu zajedno.

Citati:

„Čovjek koji vlada svojim strastima gospodar je svijeta. Moramo njima upravljati, ili ćemo njima robovati. Bolje je biti čekić nego nakovanj.” (sveti Dominik)

„Neka tvoja čednost bude dovoljan poticaj, poziv svima da budu u miru samo što su te pogledali.” (sveti Ignacije Lojolski)

„Kada odlučite živjeti čist život, čistoća vam neće biti teret: ona će biti kruna pobjede.” (sveti Josemaria Escriva)

„U čistoći nije bitno slijediti gomilu pravila kako ne biste otišli upakao. Bitno je htjeti raj za osobu koju volite.” (Jason Evert)

BLAŽENA DJEVICA MARIJA

Djevica nad djevicama. Čista u cjelovitosti svoga bića. Ona je svojom čistoćom oduševila samog Gospodina toliko da je u njoj nastanio začetnika svega, svoga Sina Isusa Krista. O Marijinoj čistoći mogli bi puno govoriti ali ne i shvatiti dubine i širine njene svetosti . Blažena Djevica, naša Majka, savršeno je čista iznutra i izvana, u duši , duhu i tijelu…u riječi, misli i djelu. Njenu čistoću mora da je Gospodin skrio, jer svatko tko je vidi zasljepljen bi bio. Isus Gospodin toliko ljubi svoju Majku da je u svemu savršena tik do Njega. Ona Ga savršeno čisto ljubi i štuje jedina želja njenog majčinskog srca da ga svi tako ljubimo i štujemo. Ona nam je neizmjerni dar Božji. Jedna od nas i uvijek za nas. Njoj se utecimo da nam pomogne čisto živjeti cijelim svojim bićem. Marija hoće, Marija može, Marija će pomoći jer smo njena ljubljena djeca.

Zato je Marija sva čista – tota pulchra. Bog je učinio i mnogo više da procvjeta u svojoj ljepoti – u njoj se nastanio kao Sin.( Sv. Marija Dominika Mazzarello )

Ne boj se voljeti Mariju što možeš više, jer nikad je nećeš moći voljeti više nego što ju je volio Isus.( Sv. Maksimilijan Kolbe)