U nedjelju, 14. ožujka 2021, nakon večernje mise održana je treća u nizu korizmenih tribina za odrasle vjernike. Pred tridesetak zainteresiranih vjernika župnik Ante progovorio je na temu: „Sve što niste znali o ekonomskom poslovanju jedne župe“. Polazeći od pete crkvene zapovijedi župnik je detaljno na osnovu izjava i odluka Druge biskupijske đakovačko i srijemske sinode pojasnio biskupijski ekonomski sustav. Progovorio je o temeljnim načelima u upravljanju vremenitim dobrima Crkve. Crkva ima nadnaravne svrhe, ali ona živi i djeluje u povijesti, u vremenu i prostoru, u stvarnosti ovoga svijeta. Svoje ciljeve postiže djelovanjem u svijetu. Svoje nadnaravne ciljeve, stoga, ne može postići bez vremenitih sredstava. Vremenita dobra Crkvi su potrebna za uređenje bogoštovlja, za dolično uzdržavanje klera i drugih službenika i za vršenje djela apostolata i dobrotvornosti. „Mi svećenici nemamo plaću niti od države niti od svoje biskupije, nego dobivamo mjesečnu nagradu iz župne blagajne. Sva sredstava koja dolaze u župu ulaze u župnu blagajnu. Iz te župne blagajne financiraju se sve potrebe župe i isplaćuje se mjesečna naknada svećenicima koji rade u toj župi. To je osnovni i redoviti način funkcioniranja“, objasnio je župnik Ante na koji se način plaćaju svećenici u župama. Tako nisu točni zaključci i izjave koje tvrde kako novim sustavom financiranja Crkva za svoje djelovanje prima sredstva isključivo od države, te da svećenici imaju državnu plaću. Država, istina, sudjeluje u sustavu financiranja, no to predstavlja tek manji dio cjelokupnoga sustava financiranja Crkve. Svim nazočnima je pojasnio detaljno koji su prihodi i izdatci jedne župe. Mogli smo saznati između ostaloga da je svaka župa dužna pridonijeti za središnje ustanove u Đakovu u visini od 10 kuna po vjerniku katoliku godišnje u župi. Pojašnjeno nam je pitanje lukna, milodara i misnog priloga. Svi prihodi koje župa prima od vjernika, ili svećenik s naslova svoje službe, ulaze u župnu blagajnu, a iz iste se, prema točnim odredbama, raspoređuju sredstva za pojedine potrebe. Isto tako smo saznali da od 153 župe njih oko 50 u našoj nadbiskupiji nemaju dovoljno sredstava za redoviti život. Tim financijski „siromašnim“ župama financijski pomaže središnja ustanova UZUK iz Đakova koja ta sredstva primaju između ostalog i od države. Od novca iz državnog proračuna pet posto na godišnjoj razini izdvaja se za funkcioniranje središnjih ustanova Hrvatske biskupske konferencije. Ostali dio raspoređuje se na način da se 30 posto dijeli na zajedničke dijelove 17 biskupija, odnosno 16 biskupija plus Hrvatska redovnička konferencija i 70 posto sredstava dijeli se po broju vjernika u župama. Župnik je zaključio kako sav novac koji Crkva dobije od svojih vjernika, koristi za potrebe određene župe i biskupije u cjelini te istaknuo kako Crkva takse za sakramente ne traži od siromašnih članova, već im izlazi u susret. Što je rad Crkve transparentniji, vjerodostojnost je veća, pojasnio je župnik.
Tekst: Filip Tovilo
Fotografije: Ruža Keser